U posljednjim godinama 2. st., drveni brod s teretom kamenih poluproizvoda stigao je iz neke od luka istočnog Mediterana u bračku antičku luku nedaleko poznatih kamenoloma na sjevernoj strani otoka. Dopunio je svoj teret kamenim stupovima i poluobrađenim kamenim sarkofazima. Vjerojatno odredište toga broda bila je Salona, veliki antički grad u zaleđu današnjeg Splita.

Isplovivši iz luke koja se danas zove Splitska, brod je krenuo prema svom prekomorskom odredištu ali ga je jaki nalet bure prisilio da se drži blizu sjeverne strane otoka Brača. Tako je ubrzo prošao i pokraj velike rustične rimske vile na području današnjeg Sutivana i plovio dalje niz obalu prema zapadu. Nedaleko Sutivana, ispred uvale Likva,  pokušao je opet okrenuti pramac prema Saloni ali iz nekog razloga, vjerojatno zbog pomicanja tereta, došlo je do prodora vode na palubu broda i posada se ubrzo našla u pogibeljnom položaju.

Poremećene ravnoteže zbog brzog prodora vode, brod je opet okrenuo pramac prema zapadu ali prekasno. Voda je brzo dospjela u potpalublje i brod se u trenu našao ispod morske površine, te bez prevrtanja dospio na dno zarobivši pritom među svojim teretom barem jednoga nesretnog mornara. Iako na dubini od 30-tak metara, brod je potonuo nedaleko kopna pa su preostali mornari vjerojatno plivajući spasili živote. Težinom svoga tereta ukopan u morski mulj i pijesak, nesretni antički brod ostao je zaboravljen na mjestu svojega usuda preko 1700 godina, sve dok ga 2008. godine nisu pronašli lokalni ronioci i prijavili svoj nalaz podvodnim arheolozima Ministarstva kulture RH.

Nalaz je povrđen i priznat 2009. godine i u narednim godinama izvršena su istraživanja koja su dala jedinstvene okvire za ovu zanimljivu priču koju ćemo vam ispričati na ovim stranicama.

Embedded 3D Model Viewer
Kratki povijesni prikaz otoka Brača

Brač se u povijesti prvi put spominje u zapisima grčkog geografa Skilaksa iz 335. godine pr.Kr., pod imenom Krateiai, u njegovom opisu razmještaja ilirskih plemena na jadranskoj obali.

Arheološki nalazi u unutrašnjosti otoka upućuju na nastanjenost još u brončanom dobu, dok su nalazi antičke kulture smješteni prvenstveno u obalnom pojasu. Grčka kolonizacija zaobišla je Brač, iako nalazi s lokaliteta Vičja luka ukazuju na razvijenu trgovinu ilirskog stanovništva s Grcima. Količina rimskih nalaza je brojna ali nema tragova većih naselja, već uglavnom gospodarskih sklopova zgrada (villae rusticae) i manjih naselja.

Nakon pada Salone 614. godine bjegunci napučuju obližnje otoke, a ubrzo dolaze i Neretljani koji započinju kroatizaciju otoka. Najvažniji kroničari od kojih saznajemo podatke iz toga doba su Konstantin Porfirogenet, bizantski car i Toma Arhiđakon, splitski klerik, a o najranijoj povijesti otoka Brača saznajemo iz djelomično sačuvanih zapisa Dujma Hrankovića i Vicka Prodića.

Slijedi razdoblje hrvatskih narodnih vladara koje traje do asimilacije u Hrvatsko-ugarsku državu i kasnije prevlasti Venecije od 1278. do 1357. Mirom u Zadru Brač se oslobađa Venecije i potpada pod kraljeve anžuvinske dinastije, da bi 1420. opet došao pod upravu Mletaka koja je potrajala sve do 1797. godine.

Nakon gašenja Mletačke republike Brač po prvi put potpada pod austrijsku vlast koja će potrajati do 1805. godine, kada doživljava okupaciju francuske Napoleonove vojske ali samo do 1813. godine. U turbulentnim povijesnim okolnostima Brač se nakratko našao najprije pod ruskom a kasnije i engleskom okupacijom, da bi opet potpao pod Austriju 1814. i tamo ostao daljnje 104 godine, do 1918. i završetka I. svjetskog rata.

Nakon sloma stare Jugoslavije Brač početkom II. svjetskog rata 1941. okupiraju Talijani, a nakon kratkotrajne slobode krajem 1943., sljedeće godine okupiraju ga Nijemci. Do polovice 1944. otok je opet oslobođen i ostaje u rukama jugoslavenske države sve do poznatih zbivanja 1991. godine kada Hrvati nakon odvajanja od jugoslavenske države i pobjede u Domovinskom ratu opet postižu samostalnost.

 

Interpretacijski tekst: Franjo Mlinac, mag.tourism.cult. , 2023.

Materijalna kulturna baština otoka Brača
Antički brodolomi u Sredozemlju
Opis lokaliteta antičkog brodoloma u podmorju Sutivana
Nalazi izloženi u Narodnoj knjižnici Sutivan
Povezanost s drugim elementima antičke kulturne baštine na otoku Braču
Iliri u Dalmaciji i na otoku Braču
Grci u Dalmaciji i na otoku Braču
Dalmacija i otok Brač u Rimskom Carstvu
O ugledu bračkog stočarstva
Rimski kamenolomi na otoku Braču

Nalazište i nalazi izloženi u Narodnoj knjižnici Sutivan

Embedded 3D Model Viewer

Koštana igraća kockica

Ministarstvo kulture RH povjerilo je Narodnoj knjižnici Sutivan desalinizirane i restaurirane nalaze sitnoga brodskog inventara nađenog na lokalitetu, potkoljenične kosti koje su pronađene uklještene između kamenog tereta te je zaključeno da su pripadale jednom od članova posade, malu kamenu stelu - poluobrađenu nadgrobnu ploču te zanimljivi nalaz - koštanu igraću kockicu. Za nju se može utvrditi da je serijski izrađivana zbog vrlo fino urezanih oznaka brojčane vrijednosti na plohama kocke. Koštana kocka za kockanje, 2. st. stara preko 1800 godina, rijetkost za podvodne lokalitete.

Uljanica

Uljanica tipa Bucchi Xa sa žigom VIBIANI koja se datira od početka 1. do početka 3. St.

Embedded 3D Model Viewer
Embedded 3D Model Viewer

Ulomak narebrenog lonca

Taj ulomak pripada u grupu Istočne kuhinjske keramike. Takve, visoko standardizirane posude, koje su uobičajene na egejskom području, možemo datirati u 2. i 3. st. Pronađen je u svojstvu kuhinjskog posuđa. Pozicija pronađenog posuđa sugerira de se brodska kuhinja nalazi na istočnoj strani lokaliteta što upućuje da je brod plovio prema sjeveru.

Poklopac

Poklopac, 2. st. pripada u grupu Istočne kuhinjske keramike. Takve, visoko standardizirane posude, koje su uobičajene na egejskom području, možemo datirati u 2. i 3. st. Pronađen je u svojstvu kuhinjskog posuđa. Pozicija pronađenog posuđa sugerira de se brodska kuhinja nalazi na istočnoj strani lokaliteta što upućuje da je brod plovio prema sjeveru.

Embedded 3D Model Viewer
Embedded 3D Model Viewer

Brončani čavao

Dio brodske konstrukcije.

Antički "Čovječe ne ljuti se"

Pokreni antičku verziju "Čovjeće ne ljuti se" te uz igru naući o potopljenom Rimskom brodu. Igraj sa figuricama Rimskih teretnih brodova te isplovljavaj iz Bračkog kamenoloma a prvi koji nađe utočište u luci pobjeđuje u igri.

Image
Image
Image
Image
Image